Na temelju članka 11. Zakon o udrugama („narodne novine“, broj 70/97 i 106/97) i članka 18. Statuta od 12. prosinca 1997., Skupština Instituta za javnu upravu na sjednici održanoj 31. siječnja 2000. godine donijela je

STATUT
INSTITUTA ZA JAVNU UPRAVU

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Institut za javnu upravu je udruga građana osnovana radi unapređivanja i proučavanja uprave,

Ovim Statutom utvrđuje se: naziv i sjedište Instituta za javnu upravu (u daljem tekstu: Institut) te područje na kojem djeluje Institut; zastupanje, ciljevi; djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi; ostvarivanje javnosti rada; članstvo i članarina; obveze i stegovna odgovornost članova; unutarnje ustrojstvo; tijela Instituta; njihov sastav, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i način izbora i opoziva, trajanje mandata i odgovornosti članova; imovina i raspolaganje mogućom dobiti; način stjecanja imovine te prestanak Instituta i postupak s imovinom u tom slučaju.

Naziv, sjedište, zastupanje Instituta i područje djelovanja
Članak 2.

Puni naziv Instituta: INSTITUT ZA JAVNU UPRAVU.

Skraćeni je naziv: IJU.

Uz naziv na hrvatskom jeziku, Institut može upotrebljavati i naziv na engleskom jeziku: INSTITUTE FOR PUBLIC ADMINISTRATION.

Sjedište Instituta je u Zagrebu.

Institut djeluje na području Republike Hrvatske.

Institut je pravna osoba.

Institut zastupaju predsjednik Instituta i glavni tajnik Instituta.

Podružnice Instituta
Članak 3.

Radi što bolje povezanosti članstva te boljeg rada Institut može osnovati svoje podružnice koje djeluju na području županije, grada, općine ili na području više općina i gradova.

Podružnice nisu pravne osobe.

Osnivanje i način rada podružnica regulira se općim aktom, koji donosi Tajništvo Instituta.

Pečat Instituta
Članak 4.

Pečat Instituta okruglog je oblika promjera 35 mm na obodu kojega je slijedeći tekst: Institut za javnu upravu, a u sredini piše sjedište Instituta – Zagreb.

Institut može imati više okruglih pečata, ali svaki od njih ima svoj redni broj.

Članak 5.

Institut može surađivati sa sličnim asocijacijama i udrugama u zemlji i inozemstvu i učlanjivati se u njih.

Javnost rada
Članak 6.

Rad instituta je javan.

Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavješćivanjem članova Instituta te izvješćivanjem javnosti preko sredstava javnog priopćavanja.

Članovi se o radu Instituta obavješćuju dostavom pisanog materijala i na sjednicama tijela Instituta.

Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednicama tijela Instituta i izvješćivati javnost o njihovu radu i o radu Instituta.

Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Institut izdaje svoje glasilo „Hrvatska javna uprava“, a u skladu s propisima o javnom informiranju.

Institut po potrebi izdaje i druga sredstva javnog priopćavanja (periodične publikacije, biltene, plakate i sl.) sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti.

Javnost se može isključiti sa sjednica tijela Instituta ako se na njima raspravlja i odlučuje o pitanjima i podacima čije bi odavanje neovlaštenoj osobi štetilo interesima i ugledu Instituta ili članu Instituta.


II CILJEVI I DJELATNOSTI KOJIMA SE OSTVARUJU CILJEVI

Ciljevi Instituta
Članak 7.

Institut je osnovan da:

• potiče proučavanje uprave i pomaže u tome;

• okuplja pravnike i druge zainteresirane osobe koje se bave upravom ili srodnim disciplinama;

• potiče studente i mlade stručnjake da proučavaju upravne znanosti i probleme upravne prakse;

• potiče znanstveno i stručno usavršavanje djelatnika u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne uprave i samouprave, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima;

• uspostavlja i razvija suradnju s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama u inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Instituta.

Djelatnosti Instituta
Članak 8.

Da bi ostvario ciljeve iz članka 7. ovoga statuta Institut se bavi sljedećim djelatnostima:

• organizira savjetovanja, predavanja, seminare, kongrese, tribine i druge stručne skupove o problemima iz upravnog područja;

• promiče i preko medija unapređuje upravu;

• strukovno povezuje te stručno i profesionalno usavršava svoje članove;

• aktivno sudjeluje u predlaganju zakonskih i podzakonskih propisa u upravi;

• zalaže se za nabavu svojim članovima znanstvene i stručne literature iz uprave;

• izvješćuje tijela državne uprave o stavovima iznesenim na stručnim skupovima koje Institut organizira;

• stvara uvjete da se podigne razina suvremene uprave i osposobi kako bi mogla poduprijeti razvoj gospodarstva i drugih dijelova društvenog života sukladno europskim standardima;

• zalaže se za povećanje djelotvornosti uprave te za dosljednije djelovanje pravne države;

• stručno surađuje s domaćim i inozemnim strukovnim udrugama;

• izdaje stručni časopis „Hrvatska javna uprava“, te druge povremene publikacije;

• prikuplja podatke, knjige, časopise i drugu građu o upravi;

• obavlja druge poslove koji doprinose ostvarivanju ciljeva utvrđenih Statutom.

Članstvo u Institutu
Članak 9.

Članstvo u Institutu može biti redovito i počasno.

Redoviti članovi mogu biti državljani Republike Hrvatske koje se znanstveno ili stručno bave problemima uprave i prihvate Statut i opće akte Instituta.

Redovitim članom Instituta mogu biti i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje podržavaju djelatnost Instituta.

Počasnim članom mogu postati državljani Republike Hrvatske, strane pravne osobe i stranci koji su svojim djelovanjem posebno doprinijeli razvoju Instituta.

Učlanjenje u Institut
Članka 10.

Odluku o prijemu u redovito članstvo donosi Tajništvo Instituta na temelju molbe za prijam kandidata.

Na prijedlog Tajništva Instituta Skupština može imenovati počasnog člana Instituta uz njegov pisani pristanak.

U Institutu se vodi evidencija članova. O obliku i sadržaju evidencije te načinu njezina vođenja odlučuje Tajništvo Instituta.

Prava i obveze članova Instituta
Članak 11.

Prava i obveze članova su da:

• aktivno sudjeluje u izvršavanju ciljeva Instituta i doprinose ostvarivanju njegovih djelatnosti;

• čuvaju i podižu ugled Instituta;

• biraju tijela Instituta i budu birani u njih;

• budu obaviješteni o radu Instituta i njihovih tijela te o njihovom materijalno-financijskom poslovanju:

• daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Instituta i njegovih tijela;

• pridržavaju se odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata Instituta;

• redovito plaćaju članarinu.

Prestanak članstva
Članak 12.

Članstvo u Institutu prestaje:

• prestankom djelovanja Instituta;

• pismenom izjavom o istupanju iz članstva i

• isključenjem iz članstva.

Članak 13.

Član Instituta može biti isključen iz članstva ako prekrši odredbe ovoga Statuta, ugrozi interese Instituta ili prouzroči ozbiljnu štetu Institutu i njegovu članstvu.

Odluku o isključenju donosi Tajništvo Instituta većinom glasova ukupnog broja članova Tajništva.

Isključeni član ima pravo žalbe Skupštini i njezina je odluka o isključenju konačna.


IV TIJELA INSTITUTA

Članak 14.

Tijela Instituta su:

• Skupština,

• Predsjednik Instituta,

• Tajništvo Instituta,

• Glavni tajnik Instituta,

• Nadzorni odbor Instituta.

1. Skupština Instituta
Članak 15.

Skupština je najviše tijelo Instituta, a sastavljena je od fizičkih osoba članova Instituta te predstavnika pravnih osoba koje su članovi Instituta, a koje imenuju osobe ovlaštene za zastupanje tih pravnih osoba.

Redovna sjednica Skupštine Instituta održava se najmanje jednom godišnje.

Sjednicu Skupštine saziva i njome presjeda predsjednik Instituta, koji je ujedno i predsjednik Skupštine Instituta.

Predsjednik Instituta može sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine samoinicijativno, na zahtjev glavnog tajnika, na zahtjev dvije trećine članova Tajništva, na zahtjev Nadzornog odbora ili na zahtjev najmanje jedne trećine ukupnog broja članova Instituta.

Ako predsjednik Instituta ne sazove izvanrednu sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, na zahtjev predlagatelja iz stavka 4. ovog članka, sjednicu Skupštine sazvat će i njome predsjedati glavni tajnik Instituta.

Članak 16.

Predsjednik Instituta mora dostaviti pisani poziv članovima Skupštine najmanje 15 dana prije dana održavanja sjednice Skupštine.

Poziv sadrži podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv dostavlja se i materijal o pitanjima koja su na dnevnom redu.

Članak 17.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna najmanje polovina članova Skupštine.

Ako na sjednicu Skupštine ne dođe polovina članova, sjednica se odgađa za trideset minuta. Nakon tog roka može donositi pravovaljane odluke ako je na sjednici najmanje 30 članova Skupštine.

Pravovaljane odluke donose se većinom glasova nazočnih osim ako ovim Statutom nije drugačije određeno.

Odluke o promjeni Statuta i prestanku Instituta Skupština donosi dvotrećinskom većinom glasova nazočnih na sjednici Skupštine.

Članak 18.

Skupština Instituta:

• donosi Statut i njegove izmjene i dopune;

• bira i razrješava predsjednika Instituta i glavnog tajnika Instituta;

• bira i razrješava članove Tajništva i članove Nadzornog odbora;

• usvaja financijsko izvješće za proteklu i donosi financijski plan za tekuću godinu;

• razmatra izvješće o radu predsjednika Instituta;

• odlučuje o sudjelovanju Instituta u radu nacionalnih i inozemnih organizacija;

• odlučuje o udruživanju s drugim organizacijama, učlanjivanju u druge organizacije ili istupanje iz njih;

• rješava o žalbama članova Instituta u drugom stupnju;

• odlučuje o prestanku Instituta i

• odlučuje o drugim pitanjima važnim za rad Instituta koja su utvrđena ovim Statutom, a nisu u djelokrugu drugih njegovih tijela.

2. Predsjednik Instituta
Članak 19.

Skupština bira i razrješava predsjednika Instituta na vrijeme o d 2 godine, a može biti biran više puta za redom.

Predsjednik Instituta:

• zastupa Institut,

• saziva sjednice Skupštine Instituta,

• predsjeda sjednicama Skupštine Instituta, predlaže i priprema dnevni red Skupštine,

• potpisuje akte i odluke koje donosi Skupština Instituta,

• obavlja i druge poslove koje mu povjere Skupština i Tajništvo Instituta.

3. Tajništvo Instituta
Članak 20.

Tajništvo ima od sedam do devet članova koje bira Skupština na dvije godine i mogu biti birani više puta za redom.

Tajništvo je najviše izvršno tijelo Instituta između dva zasjedanja Skupštine.

Tajništvo Instituta:

• utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna,

• utvrđuje prijedlog financijskog plana i usvaja završni račun,

• podnosi Skupštini godišnje izvješće o radu,

• odlučuje o visini članarine,

• odlučuje o učlanjenju i isključenju iz članstva,

• odlučuje o promjeni sjedišta Instituta,

• brine o informiranju članstva i javnosti,

• odlučuje o izdavanju glasila Instituta,

• odlučuje o korištenju sredstava Instituta,

• osniva odbore, komisije i druga tijela koja pomažu ostvarivanju ciljeva Instituta,

• obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština stavi u nadležnost.

4. Glavni tajnik Instituta
Članak 21.

Glavnog tajnika Instituta bira i razrješava Skupština na 2 godine i može biti izabran više puta za redom.

• Glavni tajnik Instituta:

• zastupa Institut,

• brine o urednom vođenju evidencije članova,

• saziva sjednice Tajništva i predlaže dnevni red,

• priprema nacrte prijedloga općih akata koje donosi Skupština,

• provodi odluke Skupštine i rukovodi radom Instituta između dviju sjednica Skupštine,

• obavlja stručne i druge poslove za potrebe Tajništva u skladu s aktima Instituta i odlukama Tajništva.

5. Nadzorni odbor
Članak 22.

Nadzorni odbor je sastavljen od 3 člana koje bira Skupština na 2 godine i mogu biti birani ponovno.

Član Nadzornog odbora ne može biti predsjednik Instituta, glavni tajnik Instituta i član Tajništva.

Nadzorni odbor pravovaljano odlučuje ako je sjednici nazočna natpolovična većina njegovih članova, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova svih članova.

Predsjednik Nadzornog odbora, kojeg biraju članovi između sebe, saziva sjednice Odbora, rukovodi njegovim radom i obavlja druge poslove koje mu povjeri Odbor ili Skupština.

Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini.

Članak 23.

Nadzorni odbor razmatra i nadzire:

• primjenu odredaba ovog Statuta i drugih općih akata,

• izvršavanje prava i obveza Tajništva te zakonitost rada Instituta,

• materijalno-financijsko poslovanje i ispravnost korištenja imovine Instituta,

• ostvarivanje odluka, zaključaka i drugih pravnih akata,

• obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština.

Članak 24.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu i poslovanju Instituta. Tajništvo i svaki član Instituta dužni su bez odgađanja omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke i dati tražene obavijesti.

Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednice Tajništva i Skupštine ako utvrdi nepravilnosti u financijskom ili drugom poslovanju Instituta, nemarnost u obavljanju poslova ili povredu Statuta, odnosno drugih općih akata.

Nadzorni odbor podnosi izvješće o radu Skupštini Instituta.

Odbori i povremena tijela Instituta
Članak 25.

Tajništvo može osnivati odbore i druga povremena tijela.

Tajništvo imenuje predsjednika i članove odbora radnih tijela iz red članova Instituta.

Odbori i druga povremena tijela obavljaju poslove i zadaće za koje su osnovani i o tome podnose izvješća Tajništvu.

Opoziv tijela Instituta
Članak 26.

Predsjednika Instituta, Tajništvo, Nadzorni odbor i glavnog tajnika Instituta Skupština može razriješiti i prije isteka vremena na koje su izabrani ako prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno svoje obveze.

Ako Skupština razrješava cijelo Tajništvo onda se bira novo s punim mandatom, a ako razrješava pojedine članove Tajništva, Skupština bira nove članove Tajništva navrijeme do isteka mandata u čiji sastav su birani.

Postupak razrješenja Predsjednika Instituta, Tajništva ili pojedinog njegova člana pokreće se i na obrazloženi prijedlog 10 članova Instituta.

Tajništvo i svaki njegov član odgovara Skupštini za svoj rad.

Predsjednik Instituta i svaki član Tajništva može zatražiti da ga se razriješi prije isteka mandatnog razdoblja na koje je izabran, ali dužan je obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na svojoj prvoj sjednici.


V IMOVINA INSTITUTA I RASPOLAGANJE IMOVINOM

Članak 27.

Imovinu Instituta čine nekretnine, pokretnine i prava.

Prihodi Instituta su:

• članarina,

• donacije i dotacije,

• sredstva dobivena od međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje Instituta,

• sredstva ostvarena organiziranjem seminara i predavanja te izdavačkom djelatnošću sukladno zakonu,

• ostali prihodi sukladno zakonu.

Članak 28.

Institut upravlja imovinom u skladu s propisima o materijalnom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija.

Svi prihodi i rashodi određuju se financijskim planom koji se donosi za kalendarsku godinu.

Nakon završetka godine za koju je donesen financijski plan sastavlja se završni račun.

Predsjednik Instituta i glavni tajnik Instituta imaju naredbodavno pravo što se tiče raspolaganja imovinom Instituta.


VI STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Postupak donošenja Statuta
Članak 29.

Statut je temeljni opći akt Instituta i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s njegovim odredbama.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Tajništvo Instituta i upućuje ga na raspravu članovima Instituta.

Tajništvo Instituta razmatra primjedbe i prijedloge koji su dani u raspravi, zauzima stavove o njima i utvrđuje prijedlog Statuta.

Tumačenje odredaba Statuta
Članak 30.

Autentično tumačenje odredaba Statuta daje Skupština Instituta. Između dvije sjednice Skupštine tumačenje odredaba Statuta daje Tajništvo Instituta, koje dana tumačenja mora podnijeti na verifikaciju na prvoj sjednici Skupštine.

Opći akti Instituta
Članak 31.

Sva unutarnja pitanja Instituta, kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju podrobnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donose tijela Institutaq utvrđena ovim Statutom.


VII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak Instituta
Članak 32.

Institut prestaje odlukom Skupštine u rokovima predviđenim Zakonom.

U slučaju prestanka Instituta njegova imovina pripada Republici Hrvatskoj.

Stupanje na snagu Statuta
Članak 33.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u registar pri Državnom ravnateljstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Proglašenjem ovog Statuta prestaje važiti stari Statut.


PREDSJEDNIK INSTITUTA
prof. dr. sc. Željko Pavić